Hetangij

Era^[1]	Period	Milioni godina
Mezozoik	Kreda	145,0
	Jura	201,3 ±0,2
	Trijas	251,0 ±0,4

Hetangij – u geološkoj vremenskoj skali – je najranije geološko doba i najniži stratigrafski stadij jure. Trajao je između 201,3 ± 0,2 i 199,3 ± 0,3 miliona godina.^[2] Uslijedio je nakon ritija (dijela trijaskog perioda), a iza njega počeo je sinemurij.

U evropskoj stratigrafiji, hetangij je dio vremenskog razdoblja u kojem je bila deponirana grupa lijas. Primjer je Britananski plavi lijas koji je iz gornjeg retijskog do sinemurijskog doba. Drugi primjer je iz donjeg lijasa Sjevernih krečnjačkih Alpa, gdje su pronađeni dobro očuvani, ali vrlo rijetki amoniti, uključujući rod Alsatites.

Stratigrafske definicije

Hetangij je u literaturu uveo švicarski paleontolog, Eugène Renevier, 1864. Faza je dobila ime po gradu Hettange-Grande, na sjeveroistoku Francuske, južno od granica s Luksemburgom glavnom cestom od Grada Luksemburga do Metza.

Bazu hetangijske etape (koja je ujedno i baza donjejurske serije) i čitavog jurskog sistem (stratigrafija)sistema] je definirana kao mjesto u stratigrafskom stubu gdje se prvo pojavljuju fosili amonitskog roda Psiloceras . Globalni referentni profil (GSSP) za bazu definiran je 2010. godine u Kuhjochu, Karwendel u zapadnoj Austriji.^[3]^[4] date=2012-11-15}}</ref> Vrhunac ovog stadija (baza sinemurija) je prva pojava amonitnih rodova Vermiceras i Metophioceras.