Ipresij
Ipresij – na geološkoj vremenskoj skali – je najstarije doba ili najniži stratigrafski stadij eocena. Protezao se u vrijeme između prije 56 i 47,8 miliona godina. Prethodio je tanecijskom dobu (dio paleocena), a slijedi eocensko lutecijsko doba.
Konzistentan je s donjim eocenom.
| Epoha | Doba | Vremenski raspon |
|---|---|---|
| Oligocen | Hatij | 28,4 |
| Rupelij | 33,9 | |
| Eocen | Priabonij | 37,2 |
| Bartonij | 40,4 | |
| Lutecij | 48,6 | |
| Ipresij | 55,8 | |
| Paleocen | Tanecij | 58,7 |
| Selandij | 61,7 | |
| Danij | 65,5 |
Događaji
[uredi | uredi izvor]
Ipresijsko doba započinje tokom bujanja paleocensko-eocenskog toplotnog maksimuma (PETM). furske formacije u Danskoj i Messelskih škriljaca u Njemačkoj iz ovog doba.
Stratigrafska definicija
[uredi | uredi izvor]U naučnu literaturu, ipresij je uveo belgijski geolog André Hubert Dumont 1850. godine. Imenovan je po flamanskom gradu Ypres u Belgiji (na nizozemskom "Ieper"). Baza njegovog stadija je definirana pri jakoj negativnoj anomaliji u δ13C u PETM-u.
Vrh ipresija (baza lutecija) identificiran je pojavom fosila foraminifera roda Hantkenina.
Ipresijski stadij preklapa gornji neustrij i veći dio grauvija mega zone evropskih kopnenih sisara (obuhvata paleogenske zone sisara 7 do 10,[1]), vazačij i donji i srednji bridgerij sjevernoameričko doba kopnenih sisara, kazamajorij južnoameričkog doba kopnenih sisara i bumbanij, većine arshantija azijskog doba kopnenih sisara. Također je kovibilan s gornjom vangririjskom i najnižom joganijskom regionalnom fazom Australije i bulijskim, penutijskim i ulatijskim regionalnim stadijima Kalifornije.