Grci

Grci ili Heleni (arhaično Jelini; grčki: Έλληνες [Éllines] — "Elini"; starogrčki: Ἕλληνες [Héllēnes] — "Heleni"), jedini su narod Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.

Ime

Grci su kroz povijest dobivali razna imena od drugih naroda s kojima su dolazili u kontakt. Sam naziv Grci (engleski: Greeks) došlo je od plemena Graikoi (Γραικοί) što opet dolazi od osobnog imena Græcus (Γραικός), sina Pandorinog i nećaka Helenovog. Pleme Graikoi u 8. je stoljeću prije nove ere migriralo u Italiju, pa su po njima svi Heleni dobili naziv Grci.

Ime Heleni došlo je po malenom plemenu Heleni u Tesaliji gdje se spominju uz Mirmidonce koji su zajedno pod vodstvom Ahila jedrili protiv Troje. Pleme Heleni dobilo je također ime po osobnom imenu Helen. Kasnije će ovo ime označavati sva grčka plemena, a danas im je ono nacionalno ime. Glavna grčka plemena bila su Ahajci ili Ahejci (prvi Grci), Eoljani, Dorani i Jonjani.

Kratka povijest

Stari Grci bili su jedinstveni narod s visoko razvijenom duhovnom i materijalnom kulturom. Kulturi ovog narod ipak prethodi Više perioda. Od 6000. do 2900. prije Krista javlja se neolitski period s neolitskim kulturama. Negdje 2900. ili 3000. prije Krista počinje Rano brončano doba koje će potrajati sljedećih 1,000 godina. U to vrijeme u bazenu Egejskog mora počinje se razvijati metalurgija, najpoznatija je bronca od koje se proizvodi oruđe i oružje, osobito na Kreti, Cikladima i kopnenoj Grčkoj. Završetkom ovog doba, oko 2000. prije Krista javlja se Minojsko doba (Minojci) na otoku Kreti. Minojsko doba dobilo je ime po legendarnom kralju Minosu a dijeli se na Rani minojski period (3000-2200 prije Krista), Srednji minojski period (2200.- 1500. prije Krista) i Kasni minojski period (1500. – 1000. prije Krista). Period visokog kulturnog dostignuća Grčka doživljava u Mikensko doba (Mikenjani). Negdje 1100. prije Krista sa sjevera stižu Dorani i šire se prema zapadnim obalama. Mikensko doba potrajalo je negdje od 1600. do 1100. prije krista. Richard Hooker Mikensko doba dijeli na Rani, Srednji i Kasni heladski period. Već 500. do 336. prije Krista Grčka je podijeljena po malenim gradovima-državama koje se sastoje od grada i okolnog područja.

Mikenska civilizacija na svome zapadu oko 1100 godine prije Krista dovodi Grčku u Tamno doba koje će potrajati do 750. prije Krista. Do je doba mnogih ratova. Nakon Trojanskih ratova sa sjevera su došli Dorani sa željeznim oružjem. Grčka slabi, Mikenjani ulaze u period građanskih ratova.

Početak gradnje monumentalnih grčkih skulptura počinje u Arhaičkom periodu od 750. do 500 prije Krista. Javljaju se gradovi-države (polis), počinje i grčka kolonizacija južne Italije i Sicilije. Širenjem grčkih kolonija počinje oko 500. do 336. prije Krista Klasični period stare Grčke povijesti. Grci dolaze u konflikt s Perzijom na istoku. Osvajač Aleksandar Veliki umro je 323. prije Krista. Atena je u to vrijeme cvjeta politički i kulturno. Demokracija je, a Atenom vlada Periklo. Izgrađen je Parthenon na Akropoli. Pišu su tragedije Sofokla, Ešila i Euripida. Utemeljuju se filozofske škole Sokrata i Platona.

Helenski period počinje 336. prije Krista pa do 146. prije Krista, razdoblje je između konkviste Perzijskog carstva i utemeljenja rimske supremacije.

Plemena stare Grčke

• Æthikes, sjeverna i sjeverozapadna Tesalija, planine Pind i Karvounia.
• Agræoi, Na planinama Agrapha između rijeka Achelous i Agraphiotes. Svoju zemlju zvali su Agraea ili Agrais.
• Akarnanes (Akarnanci), U Akarnaniji. Gradovi su im bili: Amphilochia, Amphilochikon Argos, Limnaea, Stratos, Oiniades, Anaktorio, Echinos, Aktio, Solion, Alyzea, Astakos, Phoitia, Medeon, Thourion, i Metropolis.
• Almopia, U sjeverozapadnoj Makedoniji između rijeka Loudias i Axios. Glavni su im bili gradovi: Orma, Apsalos, Europos i Notia.
• Aones (Aonci), Prastanovništvo Beotije. Od drugih Grka smatrani su barbarima. U Beotiju su došli iz Atike zajedno s plemenima Temmikes, Leleges, i Yandes.
• Aperandoi, Živjeli su između rijeka Agraphiotes i Megdovas, pa do planina Agrapha. Bili su potpleme Etolaca.
• Athamanes (Atamani), Na sjeverozapadu Epira, na planinama Tzoumerka i susjednom dijelu Trikale. Od drugih Grka smatrani su polu-barbarima. Važni su im gradovi bili Argothea (glasvni) i Theodoria.
• Atindanes, Živjeli su na sjewverozapadu Epira.
• Avandes, Pleme iz Euboje. Protohelensko pleme. Došli su u Grčku između 2100 i 1900 prije Krista. Živjeli su u Fokiji, nešto u Argolidi, Epiru i Maloj Aziji.
• Boeotoi, Između Epira i Makedonije, kasnije migriraju između Tesalije i zaljeva Pagasitikos. Računa se da su etolsko podpleme
• Chaones (Haonci), Staro protohelensko pleme možda porijeklom od Pelazga. Živjeli su na Epiru, između planina Keraunia i rijeke Kalamas. Sodni su Haoncima južne Italije. Važni su im gradovi: Vouthroton, Ilion, Foenice, Panormos, Ogchismos, Amandia, Antigonea
• Dolopes (Dolopljani), Staro etolsko pleme srodno Magničanima (Magnites). Živjeli su u Akarnanini, južnoj Tesaliji, i Phitiji. Glavni im je grad bio Ktimeni, ostali su bili: Dolopeis, Ageiai, Menelais, i Ellopia.
• Dorians (